Sjeverno od grada Paga, između Kotice i Velog boka, iznad male pješčane plaže, nalazi se jedva zamjetan otvor kojim se dolazi do spilje u kojoj se osoba srednje visine može uspraviti. Spilju nedaleko od Kotice 70.-tih godina su istražili speleolozi i tada je utvrđeno kako je, 32 metara od otvora, spilja neprohodna zbog urušenog kamenja i zemlje.
Istraživanja su pokazala kako je spilja vjerojatno bila dio podzemnog toka rijeke koja je, u još neodređenom geološkom razdoblju, na otok Pag dolazila s Velebita. O rijeci ponornici, koja je postojala ili mogla postojati na središnjem dijelu otoka Paga, govorilo se već 60.-tih godina 20. stoljeća. U zajedničkom znanstvenom radu, Jasmina Lukač Reberski, Josip Terzić i Stipe Dolić su 2010. godine, na 4. Hrvatskom geološkom kongresu, naveli: "Morfologija otoka Paga ima značajnu ulogu za nakupljanje i strujanje podzemne vode. Polja u eocenskoj sinklinali su vrlo povoljna za nakupljanje vode. Jezgra antiklinala najvjerojatnije djeluje kao podzemna razvodnica, te se dio voda u vapnencima drenira prema poljima, a dio prema moru. Stoga postoji veliki broj malih priobalnih izvora i vrulja."
Podzemne vode na Pagu istraživao je i prof. dr. Antun Magdalenić koji je 1963. godine, u svojem radu o tim istraživanjima, naveo kako na Pagu dolazi do podzemnog miješanja infiltrirane vode s morskom vodom koje se "poput klina pruža u unutrašnjost ispod slatke i bočate vode zbog razlike u gustoćama".
Pretpostavke o postojanju podzemnih razvodnica potvrđene su geološkim istraživanjima na Ledeniku 2002. i 2003. godine, a tada je potvrđen i navod o podzemnom miješanju vode s morem.
Tvrtka INA je, tijekom 70.-tih godina, na otoku Pagu organizirala traženje nafte i za to su rađene brojne bušotine. Najviše bušotina napravljeno je kod plaže Crnika, u podnožju Ledenika i vrha Sveti Juraj. U tim aktivnostima sudjelovao je geolog Jeronim Bulić, kasnije kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Nafta nije pronađena, ali se ipak pronašlo nešto zanimljivo. Geolog Bulić je rekao kako se, u vrijeme Austrougarske, kod Crnike kopao lignit, a austrijski inženjeri su tada pronašli ostatke fosila i uredno sve zabilježili.
"To je bila polazna točka, to njihovo bilježenje fosila, na temelju toga se išlo dalje u istraživanje," rekao je Bulić.
Geolog Jeronim Bulić je rekao kako su na plaži Crnika pronađene miocenske naslage stare 18 milijuna godina, s brojnim fosilima, zubom krokodila i naslagama vulkanske prašine. Na suprotnoj strani Paške uvale, na području Ledenika, uočene su geološke strukture koje su ukazivale na moguće postojanje podzemnog toka vode. Posebno je bila zanimljiva spilja kod Kotice, međutim, istraživanja nisu nastavljena. Ostaci spilje kod Kotice usmjereni su prema sjeveroistoku, rubnom području Ledenika u smjeru grada Paga. Pretpostavilo se kako su Vela lokva i Mokra stena na Ledeniku vjerojatno povezani s tokom rijeke ponornice. Na Ledeniku je pronađeno još indicija o postojanju podzemnih voda, među ostalim na stijeni koja dominira područjem oko Vele lokve. Na toj stijeni postoje očiti tragovi djelovanja vode koja dolazi "iz mogućeg unutarnjeg bazena, kroz strukturu prožimanja sa svojim osloncem." Međutim, za dokazivanje pretpostavke kako je nekada u prošlosti, sjeverno od mjesta na kojem se nalazi grad Pag, dijelom i ispod današnjeg Ledenika, postojala rijeka ponornica čiji je izvor bio na Velebitu, a ušće u Paškoj uvali, trebalo bi provesti temeljita geološka istraživanja.
Josip Portada/Radio Pag